Kada
je 1957. formiran Zdravstveni centar, glavni ciljevi
i zadaci navedeni u dokumentima mogli su se sažeti
u tri točke:
1. Jedinstveni timski rad liječnika, odnosno objedinjenje
primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene službe.
2. Neposredna suradnja liječnika primarne i sekundarne
zdravstvene zaštite bez udvostručavanja kapaciteta
dijagnostičkih sredstava, laboratorija, lijekova i
drugih terapijskih sredstava i pomagala.
3. Težište rada postavljeno je na jačanje i razvoj opće medicine i osnovne
zdravstvene zaštite, primjerice savjeti, pregledi, liječenje, kućna njega,
hitna pomoć, patronaža i socijalno- medicinski rad.
Zdravstveni je centar imao u početku 36 liječnika,
od toga 8 specijalista, 21 medicinsku sestru i 53 bolničara.
Krajem iste godine već je bilo 45 liječnika, 41 medicinska
sestra i 84 bolničara.
Vrste se bolesti u prvih 15 godina nakon rata postupno
mijenjaju. Sve je manje zaraznih bolesti zahvaljujući
javnozdravstvenim mjerama (vodovod, isušivanje močvara,
obvezatno cijepljenje itd.). Prema vrstama bolesti
i stopi smrtnosti postajemo sve sličniji razvijenim
zemljama, pa vodeće bolesti postupno postaju degenerativne
bolesti, bolesti srca i krvnih žila, maligne bolesti,
prometne traume itd.
Tijekom 1956. i 1957. u zapadnom dijelu općine Slavonski
Brod prvi put je zamijećena nova bubrežna bolest, čiji
uzrok do danas nije poznat. Riječ je o bolesti koja
rezultira malim skvrčenim bubrezima i uremijom. Budući
da je bolest poslije otkrivena i u drugim dijelovima
Balkana (Bugarska, Rumunjska), dobila je naziv endemska
balkanska nefropatija.
Krajem 1965. godine završena je zgrada "Polikliničkog
trakta" (prva zgrada odmah do uprave i stare bolničke
zgrade). Tako je broj kreveta povećan za još 280. U
zgradi su smješteni: Stanica za hitnu pomoć, Rtg kabinet,
Transfuziologija, Centralna zubna ambulanta, Centralni
laboratorij, Bolnička ljekarna, Interni odjel, Odjel
za ginekologiju i porodiljstvo, Očni odjel, ORL odjel,
te Dječji odjel i Dječji dispanzer.
Tijekom 1966. s Medicinskim centrom spojile su se
zdravstvene stanice u Oriovcu i Garčinu. Tako je izvan
Medicinskog centra na području općine ostalo samo nekoliko
zdravstvenih stanica na istoku općine. Oko 1970. pripojene
su i zdravstvene stanice u Slavonskom Šamcu i Donjim
Andrijevcima, a iste je godine otvorena i nova ambulanta
u Sikirevcima. Velika Kopanica se spojila s Medicinskim
centrom 1978. godine (nakon smrti dr. Zelića).
Godine 1972. u Medicinskom je centru radilo 759 djelatnika:
447 medicinskih (59%) i 310 ostalih (41%). Od toga
broja bilo je 36 liječnika specijalista, 46 liječnika,
5 liječnika stažista, 13 farmaceuta, 5 stomatologa,
8 zubara, 159 medicinskih sestara, 18 zubnih tehničara,
10 farmaceutskih tehničara, 4 Rtg tehničara i 86 bolničara.  Tijekom
1972. otvorena je nova zgrada Dispanzera za tumore
i slične bolesti, koja je velikim dijelom građena od
dragovoljnih novčanih priloga građana i poduzeća. U
toj je zgradi oko 20 godina radio dr. Mato Grgić u
Dispanzeru za tumore, a uz Dispanzer je još od početka
radila Služba za patologiju i Antituberkulozni dispanzer.
Danas je u toj zgradi samo Služba za patologiju i sudsku
medicinu i Poliklinika plućnog odjela.
 Krajem
1975. i početkom 1976. otvorena je nova bolnička zgrada
koja je prvenstveno bila namijenjena Kirurgiji, ali su
u tu zgradu preselili, osim Kirurgije, i Interni odjel,
Ortopedija, Anestezija i reanimacija. U podrumu zgrade
smješten je dio Službe za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju
te kuhinja s restoranom za osoblje. U okviru Kirurgije,
odnosno Urologije, od 1980. godine u toj zgradi radi
i Služba za hemodijalizu, a od 1990. i Odjel urologije
koji se iste godine odvojio od Kirurgije.
Prvi poslijeratni ravnatelj Bolnice bio je dr. Vilim
Vrkljan od 1945. do 1951. Od 1951. do 1953. dužnost
ravnatelja obnašao je internist dr. Berislav Petrešević.
Od 1953. pa do 1957. i formiranja Medicinskog centra,
dužnost ravnatelja Bolnice obnašao je tadašnji šef
Kirurškog odjela dr. Mihajlo Kaliman. Godine 1957.
formira se Medicinski centar pa su sve do 1978. ravnateljstvo
nad Bolnicom obnašali ravnatelji Medicinskog centra.
Od 1957. do 1960. ravnatelj je dr. Ferdo Olšić, a od
1960. do 1965. dr. Stanko Roje.
  Početkom
1965. ravnatelj Medicinskog centra postao je mr.sc.
Ivan Grgić mr.ph., koji ovu dužnost obnaša narednih
25 godina, sve do 1990. Od 1990. mr.sc. Ivan Grgić
je na dužnosti doravnatelja Medicinskog centra, odnosno
doravnatelja Opće bolnice "Dr. Josip Benčević".
Mr.sc. Ivan Grgić je rođen 1935. u Slavonskom Brodu
gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao
je 1958. na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu. Poslijediplomski
studij i specijalizaciju iz medicinske biokemije završio
je također u Zagrebu 1964. U Bolnici i poslije u Medicinskom
centru radi od 1961.
Tijekom 1978. dolazi do reorganizacije unutar Medicinskog
centra. Dana 1. svibnja 1979. konstituira se Medicinski
centar koji se sastoji od četiri OOUR-a (osnovne
organizacije udruženog rada), koje su značajnim dijelom
poslovale kao ekonomski samostalne organizacije,
te dvije RZ (radne zajednice). To su: OOUR Bolničke
djelatnosti, OOUR Primarne zdravstvene djelatnosti
(ravnatelj dr. Ivan Đurđević), OOUR Dijagnostičke
djelatnosti (ravnatelj prim.dr. Đuro Friščić) i OOUR
Ljekarničke djelatnosti (ravnatelj mr.ph. Mandica
Šrut), RZ Zajedničke službe i RZ Tehničke djelatnosti
(ravnatelj dipl.ing. Franjo Golubić). Medicinskom
centru je 1984. pripojena zdravstvena ustanova Dom
zdravlja Bosanski Brod, koji egzistira kao peta OOUR.
Bolnicom je prvih nekoliko godina rukovodio dr. Zdravko
Vedlin, a poslije ga nasljeđuje dr. Vjekoslava Vuković-Mihuljec,
pedijatar, koja tu dužnost obnaša sve do 1990. godine.
Od 1990. godine ravnatelj Medicinskog centra, odnosno
od 1994. godine ravnatelj Opće bolnice "Dr.
Josip Benčević", je prim.mr.sc Ivica Balen,
dr.med.
|
