Poliklinička djelatnost
			ultrazvuk srca
			ergometrija

	xxxxxxxx
			ugradnja trajnog elektrostimulatora (pacemaker)

	Invazivni kardiološki laboratorij
			koronarografija
			PCI-perkutane koronarne intervencije (ugradnja stentova ili mrežica)
	xxxxx
	xxxxx

BRODSKI KARDIOLOZI RADE ZA TRI ŽUPANIJE

Prve monitore za koronarnu jedinicu Interni odjel je dobio 1975. godine a preseljenjem u novi prostor je otvorena koronarna, samo pet godina iza prve koja je 1970. godine formirana u zagrebačkoj Vinogradskoj bolnici. U brodskoj bolnici su je vodili dr. Damir Bradić i dr. Bruno Bucić, koji je poslije specijalizacije u Ljubljani 1979. godine vodio koronarnu po svim suvremenim principima. Od tada se u bolnici ugrađuju privremeni elektrostimulatori srca Nakon odlaska dr. Bucića u Ljubljanu 1987. godine, posao je u cijelosti preuzeo dr. Pejo Samardžić (sadašnji šef Interne), koji za sadašnji rad kaže: - Na Odsjeku je 39 kreveta, a oko 300 bolesnika se liječi zbog akutnih bolesti. U poliklinici ultrazvuk srca se radi od 1984. godine kao i ergometrija, i svake godine bilježimo više od 2000 pregleda za svaku pretragu. Posljednjih šest godina se stavljaju trajni elektrostimulatori (pejsmejkeri). Od 2004. godine to rade dr. Ivica Dunđer, dr. Katica Cvitkušić Lukenda i dr. Marijana Knežević Praveček i godišnje ugrade između 40 i 50 elektrostimulatora. Jasno da tu skupinu pacijenata nastavljamo pratiti, to je dodatni posao, ali je važno da pacijente ne moramo slati izvan Broda. Daljnji razvoj ovog dijela kardiologije ide prema ugrađivanju defibrilatora, vrlo skupih uređaja, koji osim što stimuliraju srce upućuju struje koje rješavaju maligne aritmije, koje vode u smrt. Nadam se da ćemo ih u skorije vrijeme i mi početi ugrađivati u Brodu, a za sada nam ti pacijenti idu na klinike. Cijena jednog takvog uređaja je oko 60 tisuća kuna. Imamo vrlo uspješnu suradnju s kirurzima koji nam prepariraju krvnu žilu i prave džep u prsištu, u koji se stavlja elektroda, odnosno baterija elektrostimulatora. Selidbom u novi prostor, nove koronarne jedinice, stvoreni su uvjeti za rad invazivnog laboratorija koji je otvoren 2003. godine. Uz Zadar smo jedina županijska bolnica koja ima invazivni kardiološki laboratorij, za koji dr. Đeiti Prvulović kaže: - Od 2003. do danas napravili smo 3.300 koronarografija, a od 2006. godine smo počeli raditi i PCI–perkutane koronarne intervencije (ugradnja stentova ili mrežica) i do sada ih je napravljeno 523. U ekipi invazivnih kardiologa su uz mene dr. Božo Vujeva i dr. Krešimir Gabaldo, a u rujnu ove godine sa specijalizacije će se vratiti dr. Irzal Hadžibegović. Tijekom 2009. godine u koronarnu je primljeno 236 bolesnika s akutnim srčanim infarktom i još 45 bolesnika s novonastalom anginom pektoris. Ovo su bolesnici kojima je intervencija u našem laboratoriju najpotrebnija i bolesnici koji od ranog invazivnog pristupa imaju najveću korist. Procjenjujemo da u regiji koja gravitira našoj bolnici godišnje imamo oko 800 do 900 bolesnika i kada budemo ekipirani i imali novi aparat svima ćemo moći pružiti vrhunsku medicinsku pomoć.
Dr. Božo Vujeva je dodao: - Očekujemo novu opremu i cilj je 24-satna pripravnost kod akutnih srčanih infarkta. Za to moramo biti potpuno ekipirani a to očekujemo za godinu do dvije, kada se vrate liječnici sa specijalizacije. Mi smo jedina bolnica koja radi za tri županije i imamo pacijente iz Đakova, Našica, Vinkovaca, Županje i Požege, a jedini ne dobivamo dodatna sredstva za rad laboratorija.
Najmlađa u ekipi brodskih kardiologa je dr. Marijana Knežević Praveček: - Osjećam se kao dio tima u kojem su ravnopravno zastupljeni iskusni i mladi. Edukacija je dugotrajna i traje od četiri do šest godina. Zanimljivo je da je kardiologija nekada bila muško zanimanje, a danas kada medicinu studira 70 posto djevojaka, i nekadašnje muške struke su postale ženske.